My-bonsai :: Blog zajednica

Yamadori

Jedan od načina za dolazak do pogodnog materija za njegovo oblikovanje, odnosno čak i do samog bonsaija, je vađenje iz prirode. Takve bonsaije se japanski naziva «yamadori». Potrebno je razlikovati dva slučaja. Iz prirode možemo uzeti pogodnu biljku, pa kroz godine je oblikovati u bonsai ili ako imamo malo više sreće i iskustva, pronaći patuljasti, zakržljali primjerak koji se može izvaditi. Pronašavši takvo stablo preskačemo vrijeme, pa je ovaj način dobivanja bonsaija u usporedbi s drugim ranije spomenutim (uzgoj iz sjemenke, margotiranje, uzgoj iz reznica i preoblikovanje sadnice iz rasadnika) najbrži, rezultati su neusporedivo kvalitetniji, ali je to zato najteži način. Ne preporuča se početnicima, nego tek uzgajivačima s iskustvom. Iskusan uzgajivač može lako prepoznati da li se određena biljka može uspješno izvaditi, ako ne može najbolje je na vrijeme odustati, i ostaviti biljku da raste u prirodi.
Vjerojatno ste šećući kroz prirodu naišli na neobične primjerke patuljastih borova išibanih vjetrom, na strmim i nepristupačnim liticama koji rastu iz samog kamena. Ponekad sjeme upadne u rupu ili pukotinu, a kako stabalce raste, deblo se širi, sve dok se ne «prelije» preko rupe. Zbog male količine zemlje u rupi takvo stablo nikada neće izrasti na uobičajenu visinu, prilagodit će se i tako što će mu listovi svojom površinom biti znatno manji nego inače. Zanimljivi primjerci su i oni nastali višegodišnjim brštenjem. Sve su to primjeri i načini nastanka prirodnih bonsaija. Upravo zbog tih škrtih i otežanih uvjeta njihov životni vijek je često ograničen, pa se događa da kad iscrpe ono malo zemlje u kojoj rastu - uvenu.

Možda najljepši takav primjer prirodnog bonsaija u Dalmaciji je crni bor na krovu crkvice Sv. Petra u Nerežišću na Braču, na slici uz tekst, koji je postao zaštitni znak tog mjesta.
Najljepši svjetski bonsai su formirani upravo od biljaka izvađenih iz prirode. Kada pronađete pogodan primjerak jako je važno započeti s vađenjem u pravo vrijeme, a to je svakako dok se stablo nalazi u fazi mirovanja. Idealno bi bilo pred samu sezonu rasta kroz veljaču i dio ožujka, dok pupovi ne krenu.

Vađenje iz prirode

Najbolje vrijeme za vađenje stabla iz prirode je neposredno pred sezonu rasta. Manje i mlađe primjerke od kojih želite uzgojit bonsai ćete relativno lako izvaditi. Kod kvalitetnijeg materijala – patuljastih prirodnih bonsaija, vađenje neće ići tako jednostavno jer se u pravilu takva stabalca nalaze na teže pristupačnim mjestima, rastu iz kamena ili škrape. Za njih je potrebna veća vještina, iskustvo, a dosta puta i sreća.

Osnovno o čemu treba voditi računa pri vađenju je sljedeće:

• po mogućnosti treba izvaditi stabalce sa što više korijenja, a posebnu pažnju treba obratiti na sitno bočno korijenje
• glavni korijen se odmah pri vađenju skraćuje
• korijenova bala se nikada ne bi trebala rastresti do kraja (mali korijenčići se brzo suše ako ostanu bez zemlje)
• kad se stabalce izvadi treba se što prije korijenje zaštititi od isušivanja tako da ga se obloži mahovinom ili zemljom i zamota plastičnom vrećicom
• da bi se olakšao šok presađivanja iz prirode, treba naročito kod zimzelenih biljaka smanjiti obujam krošnje (npr. boru je najbolje reducirati iglice na po 2-3 para na vrhovima svake grane neposredno prije vađenja) stabalce iz prirode se ne smije posaditi direktno u bonsai posudu, posadite ga u širu ali pliću posudu ili direktno u zemlju, dok ne obnovi korijen i formirate mu krošnju
• presađenu biljku u posudi smjestite u hlad, redovito zalijevajte, kontrolirajte radi nametnika, a preporučljivo je i redovito prskanje

Uvijek kad se započinje s vađenjem treba krenuti izdaljega. Ukloniti veće kamenje, postepeno se približavati deblu sa svih strana ukrug kopajući u dubinu. Glavni korijen se ne mora nalaziti u sredini, jer se prilagođava konfiguraciji terena. Kada ga pronađete skratite ga koliko se može, vodeći računa da će stabalce jednog dana rasti u plitkoj bonsai posudi. Bočno i sitno korijenje je ključno za preživljavanje našeg bonsaija pa ga treba izvaditi neoštećenog. Na slici uz tekst je uspješno izvađeni primjerak crnog jasena s korijenovom balom.
Ako stabalce raste u škrapi a ne možete mu doći do korijenja, jer se gubi u nekoj pukotini u kamenu tada se vađenje obavlja postupno. Jedan od načina je izbiti dlijetom i čekićem dio kamena, stegnuti korijen žicom ili ga samo oštetiti, uokolo nasuti zemlju gdje će izbiti novo korijenje. Kada izbije korijenje pred sljedeću sezonu rasta stablo možemo izvaditi.

Marija Hajdić
Slobodna Dalmacija - Vrt, 18.V. i 01.06.2005.

Prati ovaj post | Prati komentare preko RSS-a