My-bonsai :: Blog zajednica

Prvi sam se put počela zanimati za bonsai prije sedam godina, kada je naš prijatelj Fernnando iz Milana mojem ocu darovao knjigu Petera Chana: “II segreti del bonsai”. Počela sam s vrstama koje Chan spominje u svojoj knjizi, međutim, kako većina njih nije iz našega mediteranskog podneblja, to me nije potpuno zadovoljavalo. Zato sam odlučila uzgojiti tipično autohtonu vrstu - maslinu.

U prirodnom staništu

Uz bakinu pomoć, na Mljetu sam pronašla maslinu za koju ona tvrdi da je se sjeća više od 50 godina kao male i zakržljale, uz rub njezina maslinika. Kako je rasla u omanjoj kamenoj škrapi, nikada se nije mogla razviti u veće stablo. Bila je visoka nepun metar, a promjer stabla bio je između 6 i 8 cm. Moja prva intervencija (prije četiri godine) bilo je skraćivanje suvišnih grana te sam je svela na visinu od 30-ak centimetara.

Karakteristike

Maslina (Olea europea) zimzeleno je drvo visoko 10-20 m, vrlo razgranatog i zakrivljenog debla. Ima snažan i dobro razvijen korijenov sustav. Listovi su joj duguljasti, kožasti, s gornje strane tamnozeleni, a s naličja srebrnasto-sivi, na kratkim peteljkama. Cvjetovi su bijeli, u grozdovima, pravilni i dvospolni. Spororastuća je i dugovječna vrsta (traje do 2000 godina). Neotporna je na niske temperature zraka, razmnožava se sjemenom i vegetativno. U primorju se često susreće divlja maslina (O. e. L. subsp. oleaster). Oleaster je i maslina o kojoj pišem.

Kako izvaditi odabranu biljku

Tijekom četiri godine maslinu sam redovito orezivala kako bi u većem dijelu imala formiranu krošnju u trenutku vađenja.

U Kini i Japanu duga je tradicija vađenja stabala u prirodi, čime se preskače vrijeme, za razliku od uporabe drugih tehnika uzgoja bonsaija (iz sjemena, mladice itd.). Borovi i četinari najuspješnije se vade početkom jeseni, a listopadno drveće u bilo kojem trenutku mirovanja te na početku jeseni i proljeća. Općenito je pravilo izvaditi biljku sa što manje oštećenim korijenom, a treba je što brže presaditi kako ne bi izgubila vlagu. Kod masline je to manje važno jer ona može iz dijela debla koje je pod zemljom razviti potpuno novo korijenje. Odgovarajuće tretirane, masline uvijek pozitivno reagiraju na šok prenošenja iz prirode. Dobro je, ali nije pravilo, kao za ostale vrste, skinuti dio lišća. U tome ne valja pretjerati jer će grana koja ostane bez lišća odumrijeti.

Presađivanje

Izvađenu maslinu presadila sam u drveni sanduk veličine 30×20 cm, dubok 15 cm. Upotrijebila sam mješavinu zemlje u kojoj je rasla (50 posto), šljunak (20 posto), gline (10 posto) i treseta (20 posto). Jednako uspješno može se upotrijebiti i mješavina akadame (specijalna japanska zemlja za bonsaije, već obogaćena organskim gnojivom, pH neutralna) i pijeska u jednakom omjeru, u što se može dodati i malo treseta.

Zalijevanje

Za pravilno napredovanje jako je važno izvršiti dobru drenažu koja zadržava minimalnu vlagu jer maslina ne trpi previše vode. Čak ni ljeti nije dobro pretjerati sa zalijevanjem. Zaboravite li maslinu zaliti tijekom duljeg razdoblja, nema straha da će uvenuti jer će se na listovima izlučiti bijela smola kao sredstvo prevencije od daljnjeg isparavanja vlage kroz pore. Rabite li vodu iz gradskog vodovoda, potrebno je smanjiti pH faktor ispod 5,7, što ćete postići dodavanjem sredstva za omekšavanje vode.

Smještaj

Presađenu maslinu treba držati na suncu ljeti i zimi i nije joj potreban nikakav poseban zaklon. Preporučuje se postavljanje posude na neko povišenije mjesto ili klupicu kako bi se omogućilo dobro prozračivanje krošnje i korijena (kroz otvor za odvodnjavanje). Treba je zaštititi samo od niskih temperatura i mraza tijekom duljeg razdoblja jer je izrazito mediteranska biljka.

Orezivanje i formiranje krošnje

Prigodom formiranja krošnje izbjegavajte uporabu žice, koja se lako usijeca, a maslinove grane zbog svoje tvrdoće lako pucaju. Nisu pogodne za savijanje i nećete dobiti prirodnu zakrivljenost. No, grane možete zatezati ili opteretiti utezima. Zgušnjavanje krošnje postiže se rezanjem unazad na 2-3 para listova.

Ispred svakog lista u paru pojavit će se novi izboj. Tijekom sezone rasta to se može ponoviti nekoliko puta, čime će se broj grana umnožiti. Dobro je poslušati i savjet seljaka, uzgajivača maslina, koji kažu da se sva rezidba mora obaviti u vrijeme kada mjesec opada.

Prihranjivanje

Kao i za ostale bonsaije, za maslinu je najbolje sporootpuštajuće organsko gnojivo, obogaćeno elementima u tragovima, a pri uporabi neorganskog gnojiva upotrebljava se polovica preporučene doze kako se ne bi uzrokovao nekontrolirani rast. Što dalje? Za dvije godine, kada maslina razvije dovoljno snažno korijenje i krošnja joj se zgusne, presadit ću je u odgovarajuću keramičku bonsai-posudu.

Vodič za održavanje

• SMJEŠTAJ:
  Na otvorenom, izravno izložena suncu.

• ZALIJEVANJE:
  Oskudno tijekom cijele godine, a i u ljetnim mjesecima ne valja pretjerivati.

• PRIHRANJIVANJE:
  U vrijeme rasta organskim ili balansiranim gnojivom, u jesen valja upotrebljavati gnojiva bez dušika.

• PRESAĐIVANJE:
  Svake dvije godine u veljači u mješavinu od 50% zemlje, 20% šljunka, 10 % gline i 20% treseta.

• OREZIVANJE:
  Nove izboje u sezoni rasta.

• REZANJE GRANA:
  U ožujku.

Marija Hajdić
Flora, 6/7 1999.

Prati ovaj post | Prati komentare preko RSS-a