My-bonsai :: Blog zajednica

Don Quijote Don Quijote | 02.09.2007. 14:57

Suiseki

Što je Suiseki?

Ako bismo riječ suiseki doslovno preveli sa Japanskog i podjelili je na slogove
sui - voda, seki – kamen, i k tome dodali malo logike i razumjevanja, dobili bismo pojam – kamen ispran vodom. To je naravno dobro i doslovno preveden pojam koji je precizan jednako kao što je precizan prijevod Japanske riječi bonsai kao - drvo u posudi.

Arizona hills - vl. Marinko Beg
Ljudi koji se bave bonsaiem se slažu sa takvim prijevodom ali napominju da je bonsai mnogo više od običnog drveta u posudi. Bonsai je živa umjetnost, način života, religija i filozofija u jednom. Ukratko Zen.

Slična stvar je sa suisekijem. Kamen ispran vodom, taj je pojam nužno zlo i ne odgovara baš pravom stanju stvari, jer nije svaki suiseki kamen ispran vodom, niti se svaki kamen ispran vodom može nazvati - suiseki :)

Da bismo pojam suiseki objasnili malo bolje i razumljivije, trebali bismo prvo pogledati u prošlost i potražiti kako je i gdje suiseki umjetnost nastala.

Penjin je Kineska umjetnost stvaranja minijaturnih umjetnih krajolika, čiji tragovi sežu još u II st. prije Krista. U početku su krajolici bili rađeni isključivo za Kineske careve, a prvobitna namjera je bila napraviti čitavo carstvo u malom, dakle planine, doline rijeke, mora, polja. Velikaši, tj. aristokrati su svom caru predavali penjjin krajolike kao znak pokornosti i simbol novog proširenja carstva. Iz tih ambicioznih pokušaja su se tek u 13 stoljeću u Japanu, razvili, bonsai i suiseki kao zasebne ali ipak srodne umjetnosti.

Kao i ostale veličanstvene stvari začete u Kini, ideju su preuzeli i unaprijedili Japanci i Koreanci razvivši ih do savršenstva, oplemenivši ih i zakompliciravši, raznoraznim podjelama i pravilima u skladu sa svojom kulturom u kojoj su stroga pravila ne samo potrebna nego i poželjna.

Japanski Suiseki.

Dok je u početku korišten u spiritualne svrhe, za meditaciju i unutarnje prosvjetljenje, i bio korišten samo od viših slojeva stanovništva, prvenstveno aristokracije i samuraja, otvaranjem Japanske kulture prema svijetu, Suiseki gubi ponešto od mističnosti ali zato mnogo više dobiva na popularnosti, pa je tako danas prihvaćen u cijelom svijetu kao vrsta umjetnosti. Ipak, neka pravila i podjele se i danas strogo poštuju.

Osnovna i najlakša podjela suisekija je ona ovisna o postolju. Po njoj suiseki djelimo na dvije osnovne vrste.

1.) Suiseki na postolju izrađenom od plemenitog drva. Drveno postolje izrađeno precizno po mjeri kamena i koje se može koristiti samo za taj jedan jedini, odabrani kamen, naziva se DAIZA.
Suiseki na drvenom postolju

2.) Suiseki u plitkoj posudi ispunjenoj pjeskom ili vodom

Posuda u koju se stavlja voda ili pijesak ispod kamena naziva se SUIBAN

Suiban
Suiban, da ne mistificiramo previše, u doslovnom prijevodu znači -plitka posuda.

4 odgovora na “Suiseki”

  1. dana 09 rujan 2007 u 20:01 1.Gale kaže …

    Mene interesuje koja je min. i max. dim. kamena, sme li se ravnati donja površina kamena, ima li suiseki prednju stranu kao kod bonsaia, sme li se pri slikanju kamen ovlažiti vodom, moraju li se očistiti naslage kamenca i sl., da li oštećenja sa zadnje strane diskvalifikuju kamen. Eto to su moja pitanja za početak.

  2. dana 10 rujan 2007 u 15:10 2.DonQuijote kaže …

    Za početak?:) Baš ti hvala što me želiš ubiti u pojam za početak :)
    Smije se ravnati ali tako da se ne vidi,tj. da brušeni dio ostane sakriven ispod ruba posude. Jer suiseki se ne vadi s postolja tako da to malo varanje prođe neprimjećeno.
    Naravno da ima prednju stranu kao i bonsai ali bi bilo dobro da, kao i kod bonsaia bude lijep sa svih strana.
    Ovlaživanje je poželjno, na taj način se dobiju bolji kontrasti i fotografija puno bolje uspije. Ako želiš da ti takav “vlažan” izgled bude trajan, poprskaj kamen sa lakom za kosu. To je isto tako malo varanje ali se ne primjećuje.
    Oštećenja sa stražnje strane, okrhnuti ili napuknuti kamen, definitivno ruše ocjenu suisekija kao i svi tragovi obrade, brušenja ili skidanja kamenca. Dakle ako skidaš kamenac, potrudi se ta to bude kemijski a ne mehanički način skidanja.

  3. dana 10 rujan 2007 u 16:33 3.Aleksa kaže …

    A gdje ih ti trazis? Ja sam negdje procitao da se traze po koritima rijeka?

  4. dana 17 studeni 2007 u 11:50 4.borivoj kaže …

    nije loše… inspirirat ću ostale
    za Suiseki. lijepi pozdrav, boro

Prati ovaj post | Prati komentare preko RSS-a

Komentirajte